Znače li vam nešto sljedeći izrazi: VBD, A3, KIS, FYI, TFW, OMG, TMTT, TTYL? Krajnje je vrijeme da ih naučite kako biste razumjeli (sve) ljude oko sebe.
Jedan telekom operator nedavno je sve nazive tarifnih paketa prilagodio urbanom načinu izražavanja kojeg mladi koriste u različitim situacijama.
Online način komunikacije, ali i želja za skraćenim, lakšim načinom izražavanja ljude tjera na smišljanje različitih pojmova kojima opisuju određene stvari, pojmove, osjećaje i težnje. Ako vas nešto jako iznenadi, što prati i mimika na licu, vjerojatno ćete reći: Bože, zar je to moguće!
Zamislite da ste tih pet riječi napisali kao BZJTM. Dakle, skratili ste pisanje i izgovor, a usput ste se i moderno izrazili. Kažete li OMG!, tada ćete veći broj ljudi znati da ste upravo to rekli na engleskom jeziku. Starije ste dobi, a s mladom osobom razmijenite neki od izraza s početka našeg teksta, zasigurno će vas za osoba od tog trenutka drugačije gledati. Bit ćete joj cool, što je fraza kojom se služimo već desetljećima.
Ako vam je danas vaše društvo u kojem ste se družili (ili osoba s kojom ste izašli na “date” odnosno sastanak) bilo jako loše (pa samim time i cijeli dan), možete o tome pričati dugo i naširoko, ali ako kažete tri slova VBD time ćete sve reći – Very Bad Date.
“Anyplace, Anywhere, Anytime” engleski je naziv njemačke inačice pjesme “Irgendwie, irgendwo, irgendwann” popularne njemačke pjevačice Nene, planetarno poznate po pjesmi 99 Luftbalons s kojom je 1983. godine prosvjedovala protiv hladnog rata.
Iako se Nena kasnije nije proslavila toliko kao s hitom o balonima, (uvrštena je i na top-listu One Hit Wonder odnosno čudo jednog hita), njezina pjesma se nalazi i u akronimu A3 koji upravo to označava (Anyplace, Anywhere, Anytime). Dakle, na bilo kojem mjestu, bilo gdje, bilo kada. U stvarnosti, to ćete reći kad se s nekim dogovarate oko nečega, a svejedno vam je kad će se to i u koje vrijeme dogoditi.
Znate one situacije u kojima neku tajnu (informaciju) želite s nekim podijeliti, ali ne želite da se to dalje širi. Reći ćete “samo za tvoje oči” ili “samo za tvoju informaciju”. Možete to izraziti i s tri slova FYI (For Your Information). Zgodno, zar ne?
Netko s vama želi razgovarati, ali trenutno nemate vremena? Napišite mu ili recite TTYL (Talk To You Later) odnosno pričat ćemo kasnije. Primijetite li da vas netko “mulja”, sigurno ćete mu reći da ne okoliša i da vam kaže pravu istinu. Možda će lakše ići s TMTT (Tell Me The Truth) odnosno reci mi istinu.
Ako vam se skraćenice čine čudnima, sjetite se da svakodnevno pri pisanju koristimo itd., i dr., i sl., ali i skraćujemo nazive raznih institucija (RH – Republika Hrvatska, HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje itd.), ali i u govoru. Većinu naziva političkih stranaka izgovaramo skraćeno.
Znate li što znače pojmovi i funkcionalnosti koje svakodnevno koristimo na svojim mobitelima i pametnim telefonima?
RAM (Random Access Memory) je oznaka za količinu ugrađene radne memorije bez koje ne bismo mogli koristiti pametne telefone poput modela meanIT Smartphone X2 sa stražnjom kamerom od 8 megapiksela i LED (Light-Emitting Diode) bljeskalicom. Ovaj Android pametni telefon ima i Wi-Fi odnosno Wireless Fidelity, GPS (Global Positioning System), 8 GB ROM (Read-Only Memory), te FWVGA (Full Wide Video Graphics Array).
Mobitel meanIT Veteran 1 u svojim karakteristika ima SOS tipku, a skraćenica se odnosi samo na tri slova Morseove abecede koja se šalju kao poruka da je nekome potrebna pomoć. Dakle, i u ovom slučaju možemo zaključiti kako su skraćenice bitan dio naših života, jer na brz način možemo odaslati poruku da smo u opasnosti. Zamislite koliko bi dugo trajalo lupanje po metalu dok biste zvukovnom abecedom drugima dali do znanja da ste zatvoreni u nekom prostoru. Detaljnije o SOS i povijesti nastanka pogledajte u našem video filmu o meanIT Senior IV mobitelu:
Zadnji komentari