Zašto se u nekim zemljama automobili voze „krivom stranom“?

Znate li tko je glavni krivac što se u nekim zemljama svijeta automobili voze desnom, a u drugim pak lijevom stranom?

 

Velika Britanija sigurno je najpoznatija zemlja po tome što se vozila voze po lijevoj strani kolnika. Jesu li Britanci „naopaki“ ili smo pak mi u ostalim zemljama naopaki?

 

 

Otprilike dvije trećine stanovništva u svijetu se vozi desnom stranom kolnika. Što se tiče cesta i ulica, desna strana se koristi na oko 72 posto njih, a lijeva je zastupljena u 28 posto. Preciznije, 163 zemlje svijeta koriste desnu stranu za obavljanje prometa dok 76 zemalja koristi lijevu stranu.

Većina zemalja u kojima se vozi lijevom stranom su bivše britanske kolonije, uključujući Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland. U Europi se u samo četiri zemlje vozi lijevom stranom kolnika, a sve četiri zemlje su otočne. To su Velika Britanija, Republika Irska, Malta i Cipar.

Spomenimo Indiju i Indoneziju, Jamajku, a u Južnoj Americi lijeva strana se koristi u Francuskoj Gvajani, Surinamu i Gvajani. Veći broj zemalja u južnom dijelu Afrike također koristi lijevu stranu. I dok se u Kini koristi desna strana, Hong Kong je i dalje zadržao lijevu stranu, nakon što je 1997. godine vraćen Kini (nakon 99. godišnjeg najma, kojim je veći dio Hong Konga 1898. godine pripao Velikoj Britaniji).

Također, lijeva strana se koristi i u kineskom Macau, koji je do 1999. godine bio pod Portugalcima. U Japanu, koji nije bio britanska kolonija, vozi se lijevom stranom, a razlog je što su im japansku željeznicu projektirali Britanci.

 

 

Nekada se promet odvijao po lijevoj strani, upravo kako se koristi u Velikoj Britaniji i drugim zemljama, a razlog su bili konjanici i vozači konjskih zapreka, jer su bili dešnjaci. Znamo da je samo oko 10 posto svjetske populacije ljevoruko. Naime, konjanici su prilikom borbi svoje koplje koristili u desnoj ruci, a kad su se borili onda su se susretali po desnoj strani, odnosno „vozili“ su po lijevoj strani. Zatim na scenu u 19. stoljeću stupa Napoleon koji je bio ljevak i koji je donio odluku o kretanju vojske po desnoj strani.

U Hrvatskoj je dopušteno voziti vozila s upravljačem na desnoj strani, ali neke europske zemlje to ipak zabranjuju. Inače, na području Hrvatske se do 1926. godine koristila lijeva strana, a u to vrijeme je desnu stranu počela koristiti i Mađarska dok su Austrija i Čehoslovačka prešle na desnu stranu u 30-im godinama.

Ako se pitate kako izgleda unutrašnjost vozila s upravljačem na desnoj strani, većina toga je na istom mjestu – raspored stupnjeva prijenosa na ručici mjenjača je isti (jasno, koristi se lijevom rukom), pokazivači smjera (žmigavci) su identični kao i na upravljaču na lijevoj strani vozila, a isti je i raspored nožnih papučica gasa, kočnice i spojke.

 

 

Na mobitelima takvih razlika nema tako da se QWERTY i klasična brojčana tipkovnica koriste identično. Pogledate li mobitel meanIT Senior 10, jedina razlika koju ćete primijetiti je boja kućišta – crna i crvena. S tim da je crvena boja novija, a oba modela telefona nude dual SIM funkcionalnosti, tipke ispod ekrana za brzo biranje, FM radio, SOS tipku.

Slične karakteristike nudi i meanIT Senior Flip 1, uz također bateriju kapaciteta 800 mAh i ekran dijagonale od 2,4 inča, ali preklopni Flip 1 dolazi s postoljem za punjenje mobitela. Također ima microSD utor za karticu, dual SIM te LED svjetlo.

 

 

Za one koji traže veći ekran u ponudi je meanIT F60 Slide koji uz 2,8 inča dijagonale koristi klizni mehanizam, ima također velike znakove na ekranu kao i prethodni modeli, a baterija je kapaciteta 1000 mAh.