U nedjelju počinje ljetno računanje vremena. Zašto?

U nedjelju ćemo spavati jedan sat kraće, ali nije to jedina promjena koja nas očekuje zbog ljetnog računanja vremena.

U našim se krajevima ljetno računanje vremena primjenjivalo od 1916. do 1918. godine (za vrijeme Austro-Ugarske vladavine), koristilo se i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nastavilo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. da bi se ponovo aktiviralo 1983. godine i traje do današnjeg dana. Uobičajeno je da se vrijeme pomiče u posljednju nedjelju u ožujku kao početak ljetnog računanja vremena, a zatim se vrijeme vraća natrag za jedan sat u posljednju nedjelju u listopadu. U Europi sve zemlje osim Islanda koriste ovaj način pomicanja satova.

Sve je počelo 1916. godine u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj te zatim i u Velikoj Britaniji, iako je već i prije bilo nekih pokušaja da se na bolji način iskoristi jutarnje sunce tijekom kojeg većina ljudi spava, a zatim da se taj jutarnji sat prebaci za večernje sate. Na taj se način na efikasniji način koristi prirodno, dnevno sunčevo svjetlo, bilo u školama ili na radnim mjestima te se manje troši energija na rasvjetu.

Upravljate li vozilima, od nedjelje 25. ožujka 2018. prema zakonu o sigurnosti prometa na cestama nije obavezno korištenje dnevnih ili kratkih svjetala tijekom dana za najveći broj vozila, a izuzetak su mopedi i motocikli na kojima tijekom cijele godine moraju biti uključena svjetla. Istovremeno, mijenja se i razdoblje dnevnih tarifa za potrošnju električne energije pa ćemo jeftiniju struju do 28. listopada 2018. plaćati tek od 22 sata (do 8 sati ujutro) jer tog dana u 3 sata ujutro nastupa zimsko računanje vremena.

Dakle, punite li svoje uređaje poput mobitela, laptopa ili tableta tijekom noći kad je struja za 50 posto povoljnija, od nedjelje to više nećete moći raditi od 21 sat nego tek od 22 sata. Iako se čini da se radi o malim iznosima koje možemo uštedjeti punjenjem uređaja noću, ako bismo pomnožili stotine milijuna punjača koji su svakodnevno aktivni dolazi se do velikih ušteda i bolje raspodjele energije. Dakle, punjenjem noću nećete samo štedjeti nego se brinete i o proporcionalnijoj potrošnji energije, a to je jedan od razloga zašto je noću energija povoljnija za trošenje.

 

LED lampe na mobitelima meanIT

 

U noćnim satima određene skupine ljudi imaju potrebu ustati (neki i po nekoliko puta), a kako je u to doba vani mrak neophodno je korištenje rasvjete. Istovremeno, paljenjem svjetla u stanu ili kući nepotrebno osvjetljavamo cijele prostorije. Nekada su se koristile različite prijenosne baterije, a danas ih zamjenjuju LED lampe na mobitelima ili čak i na power bank punjačima poput novog modela meanIT koji uz kapacitet baterije od 4000 mAh, što je dovoljno za dva punjenja mobitela, ima upravo LED lampu.

Dakle, s istim uređajem punite mobitel jer ovaj meanIT-ov power bank na sebi ima i adapter za punjenje, ali i mogućnost osvjetljavanja prostora. LED lampa je vrlo jakog intenziteta te se može koristiti za noćna ustajanja, provjeru djece koja spavaju ili za šetnju noću. Uvjerili smo se, može se koristiti čak i kao noćna lampa za čitanje knjige ukoliko se nalazite na vikendici bez električne energije.

Istražili smo ponudu zanimljivih uređaja na www.meanit.hr te smo pronašli još neke uređaje koji imaju ugrađenu noćnu lampu. Za 149 kuna možete nabaviti mobitel meanIT Twin F18 koji uz dvije SIM kartice nudi Bluetooth, utor za SIM karticu, bateriju od 800 mAh. Pojedini modeli poput meanIT Veteran IV nude SOS tipku koju je u slučaju neke nezgode dovoljno samo pritisnuti, a mobitel će automatski nazvati prethodno spremljene telefonske brojeve. To je odlična funkcionalnost za starije osobe pa svakako preporučujemo kupnju meanIT mobitela za starije osobe, koji uz to imaju i velike tipke a LED lampa se uključuje jednostavnim pritiskom na određenu tiplu.

I ovi modeli iz meanIT-a posjeduju korisnu i praktičnu LED svjetiljku:
meanIT F19
meanIT F24
meanIT F25
meanIT F29
meanIT Veteran III
meanIT Senior III