Najtiši i najglasniji zvuk ikada

Atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki proizvele su zvuk od 248 decibela. Ali, nije to najglasniji zvuk ikada

 

Prilikom šaptanja glasnoća zvuka je oko 20 fona (fon je jedinica za jakost glasa), tiha glazba stvara 40 fona, bučan razgovor oko 60 fona dok prometna ulica ima razinu glasnoće od 80 fona. Nalazite li se pored željezničke pruge i pored vas prođe brzi vlak, glasnoća je 100 fona. Motor zrakoplova proizvodi 120 fona, a za još 10 fona dolazi se do praga boli.

Granica bola je zvučni tlak koji može uzrokovati bol u ušima. Suprotno granici bola je prag ili granica čujnosti – to je minimalni tlak kod kojeg se određeni ton još uvijek čuje (odnosno najmanja jakost zvuka koju ljudsko uho može čuti). Najglasniji zvuk ikada (u pisanoj povijesti) dogodio se 1883. godine prilikom erupcije vulkana Krakatoa u Sundanskom tjesnacu u Indoneziji. Jakost zvuka bila je 310 decibela, a čuo se na udaljenosti do 4800 kilometara.

 

 

Za usporedbu, atomske bombe bačene 1945. na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki proizvele su zvuk od 248 decibela. Maria Sharapova dok igra tenis proizvodi zvuk do 101,2 decibela, a najglasniji izmjereni ljudski zvuk je 129 dB. Sve iznad 120 dB može oštetiti naš sluh, a nalazimo li se u neposrednoj blizini izvora zvuka od 140 dB, možemo trajno ostati gluhi.

Upravo toliko proizvodi Bulldog šišmiš, ali to je ultrazvučni zvuk koji mi ljudi ne možemo čuti. Cvrčak može cvrčati do 120 dB, a lavovi riču jačinom do 114 dB (taj se zvuk čuje na udaljenosti do 8 kilometara).

Prilikom slušanja glazbe putem slušalica preporuka je da zvuk ne bude glasniji od 85 dB. Također, prilikom slušanja glazbe preko zvučnika treba pripaziti na jakost, ali i na trajanje izloženosti glasnom zvuku.

Bluetooth zvučnici u posljednjim su godinama izuzetno popularni – nalaze se u spavaćim sobama, u uredima, na klupicama u parkovima, u vikendicama, na plažama. Zajednička karakteristika svim modelima je prenosivost i neovisnost o izvoru napajanja, a razlikuju se po jakosti zvuka, dizajnu te dodatnim mogućnostima reprodukcije. S obzirom da imaju ugrađen Bluetooth, preko njih se može i telefonirati.

 

 

Zasigurno jedan od kvalitetnijih modela na hrvatskom tržištu je bežični zvučnik meanIT mini Hi-Fi B2 u drvenom kućištu; mase je 992 grama, iz čega se već primjećuje njegova kvaliteta, a izlazna snaga zvučnika je 7 W. Zvučnik je promjera 3 inča, a uz FM radio ima i sat s budilicom, audio ulaz 3,5 mm te utor za microSD karticu. Dakle, ne morate ga povezivati s vašim pametnim telefonom; zvučnik se može i samostalno koristiti.

Uz sve poznate prednosti Bluetooth zvučnika, bitna je i njegova prenosivost – model meanIT mini Hi-Fi B3 ima predivan dizajn s tekstilnim finišem, ručku za prenošenje, a uz dva aktivna zvučnika snage 2x 5 W dobro će vam doći i pasivni subwoofer. I ovaj model nudi sve mogućnosti povezivanja i iskorištavanja različitih medija (Bluetooth, audio ulaz 3,5 mm, microSD utor, USB utor).

 

 

U mini izdanju dolazi meanIT bežični zvučnik B1 snage 3 W, ima ugrađen subwoofer, a pri 75 posto jakosti zvuka s jednim će punjenjem baterija izdržati oko 4 sata (reprodukcije glazbe i telefonskih razgovora). Masa mu je samo 195 grama.

 

 

Praktično rješenje za proljetne i ljetne dane je meanIT prijenosni punjač (Power Bank s baterijom od 5200 mAh) i Bluetooth zvučnik – uz slušanje glazbe imat ćete i rezervnu bateriju s kojom možete napuniti svoj pametni telefon. U pakiranju dolaze dodatni kabeli (microUSB, iPhone).

 

 

Poput hamburgera izgleda crni meanIT zvučnik FN25 s ugrađenom baterijom i pojačalom, a putem 3,5 mm konektora može se spojiti više istih zvučnika te ćete imati seriju zvučnika za jedinstveni glazbeni doživljaj.