Kako je nastala QWERTZ tipkovnica za pisanje

Danas bi bilo nezamislivo tipkati po ekranu mobitela, a da slova nisu standardno posložena u QWERTY ili QWERTZ raspored. Netko je za to ipak zaslužan.

 

Moramo se vratiti u davnu 1819. godinu. Prije točno 200 godina, i to 14. veljače, rođen je Amerikanac iz Pennsylvanije Christopher Sholes koji je zaslužan za izum prvog pisaćeg stroja. Iako Sholes nije prvi čovjek na svijetu koji je pokušao napraviti pisaći stroj, njemu je to zaista i uspjelo oko 1870. godine.

Prva tipkovnica nije imala raspored kakav danas koristimo na tipkovnicama računala, mobitela, tableta i drugih uređaja nego je imala dva reda sa sljedećim rasporedom:

– 3 5 7 9 N O P Q R S T U V W X Y Z
2 4 6 8 . A B C D E F G H I J K L M

Sholes je tijekom rada i tipkanja na svojem pisaćem stroju uvidio kako se pojedine tipke češće zaglavljuju, a razlog je bio taj što su često korištena slova bili preblizu. Razlog nastanka rasporeda QWERTY tipkovnice kakvu danas koristimo nije bio usporavanje tipkanja nego udaljavanje slova u engleskom jeziku koja su često jedno uz drugo. Ako bi se prebrzo tipkalo na tipkovnicama iz tog vremena, dva susjedna slova vrlo su se često zaglavila, što je stvaralo probleme.

Današnji QWERTY raspored aktualan je već 130 godina:
QWERTYUIOP
ASDFGHJKL
ZXCVBNM

 

 

Ako se pitate zašto nismo tipkovnicu nazvali QWERTZ, kakvu koristimo u Hrvatskoj, radi se o maloj razlici od samo dva slova, a takav se raspored tipki koristi u Njemačkoj i većini drugih srednjoeuropskih zemalja.

Razlog je što se slovo Z češće koristi u srednjoeuropskim jezicima nego što se koristi slovo Y pa su zato zamijenjena na svojim pozicijama. Postoji još jedan razlog zašto je slovo Z prebačeno na poziciju koju zauzima na QWERTZ tipkovnici, a razlog je što se slova T i Z vrlo često pojavljuju u njemačkom pravopisu, ali se ipak tipkaju s dvije odvojene ruke čime se smanjuje preklapanje tih slova prilikom tipkanja.

U međuvremenu su pisaći strojevi evoluirali, serijska proizvodnja mehaničkih strojeva započela je 1873. godine (Remington), a za električne s izmjenjivom glavom zaslužan je IBM u drugoj polovici 20. stoljeća. Pojavom dovoljno širokih ekrana osjetljivih na dodir dolazi do smještaja QWERTY tipkovnice u položaju na koji smo i navikli na računalima.

 

 

Moderni pametni telefoni poput meanIT Smartphone X6 nude ispravljanje krivo napisanog teksta, blokiranje uvredljivih riječi pa i prijedlog sljedeće riječi koja bi se logično mogla pojaviti nakon prethodne riječi. Moguće je na X6 smartphoneu prikazati i redak s brojevima na vrhu tipkovnice, podesiti visinu tipkovnice, zvuk i vibriranje pri pritisku, a u postavkama meanIT-ovog popularnog mobitela pronašli smo i opciju trajanja dugog pritiska. Nude se čak i različite teme, klizanje prstom po tipkovnici tako da ne moramo odvajati prst od ekrana pa čak i unos teksta govorom.