U Hrvatskoj se održavaju parlamentarni izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora. Vratit ćemo se natrag u daleku prošlost, u vrijeme kad su održani prvi izbori u svijetu
Riječ demokracija dolazi od grčkih riječi dēmos (narod) i kratos (vladavina). Radi se o obliku vlasti u kojem je narod ovlašten odabrati svoju vlast, a izbori su po prvi put održani već u ranoj povijesti, u drevnoj Grčkoj i starom Rimu (pravo glasa nisu imale žene, robovi i stranci). U Sparti se glasalo 700. godine prije Krista. Tijekom srednjevjekovnog razdoblja na taj su način birani vladari poput Svetog rimskog cara.
U indijskom carstvu Chola, oko 920. godine prije Krista, korišteno je palmino lišće pri odabiru članova seoskog odbora: na listovima su napisali imena kandidata te ih stavili u blato. Zatim bi jedan dječak iz blata uzeo onoliko palminih listova koliko je bilo slobodnih mjesta.
Moderni izbori, u kojima su birani vladini dužnosnici, počeli su se u Europi i Sjevernoj Americi održavati tek početkom 17. stoljeća, s tim da ženama nije bilo dozvoljeno pristupiti izborima. U SAD-u su prvi predsjednički izbori, na kojima je izabran George Washington, održani 7. siječnja 1789. godine. Prvi parlament Velike Britanije osnovan je 1707. godine.
Oko 1920. godine sve zapadnoeuropske i sjevernoameričke demokracije dopuštale su svim odraslim muškim i ženskim osobama pristup biralištima (osim Švicarske, u kojoj je ženama tek u 70-im godinama to omogućeno). U većini zemalja postoji granica od 18 godina kako bi se pristupilo izborima, s tim da se u Brazilu, Austriji, Kubi i Nikaragvi osobama od 16 godina dopušta izlazak na izbore. U Njemačkoj je u 2008. godini njemački parlament predložio da se svim građanima po rođenju dopusti glasanje, ali je taj prijedlog odgođen.
Unatoč propisanom pravu na izbor, ponekad su postojale određene političke prepreke. Pojedine zemlje građane koji se ne odazovu na izbore kažnjavaju novčanim iznosima (u Zapadnoj Australiji kazna za prvi neizlazak je 20 dolara, a kasnije se za ponovni neizlazak kazna povećava na 50 dolara).
Prvi višestranački parlamentarni izbori na našem području održani su 22. travnja 1990. godine (u tadašnjoj SR Hrvatskoj), a u Republici Hrvatskoj su po prvi put parlamentarni izbori održani 2. kolovoza 1992. godine, istovremeno s izborima za predsjednika Republike Hrvatske.
Najnoviji izbori za 151 zastupnika u Hrvatski sabor provode se 5. srpnja 2020. u 12 izbornih jedinica. U deset izbornih jedinica (I.-X.) bira se po 14 zastupnika. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju 3 zastupnika u posebnoj (XI.) izbornoj jedinici.
Birači pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno 8 zastupnika u posebnoj (XII.) izbornoj jedinici (pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika; pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika; pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika; pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika; pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika; pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor).
Jedna od tema o kojoj se nedavno govorilo je i elektronsko glasanje na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Da je taj prijedlog usvojen, za svoju omiljenu listu, stranku ili kandidata mogli biste glasati i putem tableta.
meanIT Tablet X10 spada u uređaje koji omogućuju ne samo ugodno iskustvo potencijalnog glasanja nego i korištenja bilo koje druge funkcionalnosti na velikom IPS ekranu dijagonale od 10,1 inča, uz rezoluciju ekrana od 1280 x 800 piksela. Pokreće ga čipset s četiri procesorske jezgre, ima 1 GB radne i 8 GB interne memorije proširive karticama do 32 GB.
MeanIT Tablet X10 uz dva SIM utora ima i microSD utor za proširenje interne memorije
U tablet su ugrađena dva SIM utora tako da se može koristiti i izvan pokrivenosti wireless mrežama, spajanjem na 3G mobilne mreže. Dakle, s Tabletom X10 možete obaviti i telefonske pozive, koristiti ga za navigaciju, a uz prednju i stražnju kameru poslužit će i za video pozive te snimanje fotografija i video filmova. Pokreće ga Android 8.1 Oreo operativni sustav u Go ediciji koja ugodno radi i s manje radne memorije.
Baterija je kapaciteta 4500 mAh, a u pakiranju ćete dobiti punjač s kabelom dužine od 2 metra kako biste ugodnije mogli koristiti tablet čak i kad se baterija puni. Specifičnost kabela je microUSB flip konektor koji se može okrenuti u bilo koji položaj dok se spaja na tablet tako da ne morate brinuti o odabiru prave strane. Za razliku od izbora, na kojima ipak morate birati stran(k)u. I ne zaboravite ponijeti svoju kemijsku olovku na biračko mjesto.
U posljednjih nekoliko mjeseci novi automobili se sve manje kupuju. Istražili smo koja se vrsta automobila ipak najviše traži
U svibnju ove godine u Hrvatskoj je registrirano samo 2173 novih osobnih automobila, pokazuju podaci Promocije plus, dok je u istom mjesecu prošle godine bilo 9149 novih automobila. Pad prodaje je 76,3 posto.
Travanj je bio još lošiji, sa samo 1084 novoregistrirana automobila. U prvih pet mjeseci ove godine novih je automobila 13.286, a u istom razdoblju lani 29.921. Spomenimo i podatak kako je u cijeloj 2019. godini u Hrvatskoj registrirano 62.938 novih automobila, a u 2018. je brojka nešto manja – 60.041 vozilo.
U top 20 najprodavanijih modela automobila u prvih pet mjeseci, SUV i crossover su najzastupljeniji te čak 10 modela čini 50 posto udjela. Gradski automobili su zastupljeni sa 6 modela, kompaktna klasa sa samo dva dok su preostala dva modela mali gradski automobil i monovolumen.
Iz godine u godinu povećava se interes kupaca za benzinskim motorima dok za dizelskim konstantno slabi. Istovremeno, povećava se i broj potpuno električnih automobila, a hibridi su već godinama zanimljivi našim kupcima. Konkretno, benzinci drže udio od 58,5 posto (u prošloj godini 61,1 posto), dizelaši 34,2 posto (35,1 posto u 2019.), hibridi 6 posto (2,6 posto u 2019. godini), dok je 85 potpuno električnih automobila u prvih pet mjeseci ove godine činilo udio od 0,6 posto (193 automobila odnosno 0,3 posto u prošloj godini).
U Europi je Norveška na vrhu liste s najvećim udjelom električnih automobila u ukupnoj prodaji (55,93 posto), slijede Island (17,79 posto), Nizozemska (15,01 posto), dok su od nama bližih zemalja na listi Austrija (3,47 posto), Njemačka (3,02 posto) i Mađarska s 1,86 posto udjela.
I dok po hrvatskim prometnicama vozi 500-ak električnih automobila, u svijetu ih je 7,2 milijuna (u ovu brojku ulaze i plug-in hibridna vozila koja imaju ograničen doseg na struju, maksimalno 50 do 60 kilometara s jednim punjenjem baterije). Istovremeno, u svijetu se za električni i plug-in hibrid u 2019. godini odlučilo 2,6 posto kupaca.
Kina je zemlja s najviše električnih automobila, imaju 3,35 milijuna vozila (podatak za kraj 2019.), slijedi Europa s 1,75 milijuna dok se u SAD-u na struju vozi 1,45 vozila. Preostale regije čine samo 0,62 milijuna. Recimo i kako je u 2019. godini u svijetu prodano 2,1 milijuna električnih automobila.
I za novi i za stari automobil potrebna vam je dodatna oprema, poput auto punjača i držača mobitela. Koristite li Android s microUSB ili iPhone s Lightning konektorom za punjenje? Većina auto punjača na tržištu omogućuje punjenje samo jedne vrste spomenutih pametnih telefona, ali meanIT auto punjač ima obostrani utikač. Što znači da ćete u vozilu trebati samo jedan auto punjač. Izlazna snaga ovog punjača je 2,1 A tako da ćete imati i dovoljno brzo punjenje ne samo za mobitel i pametni telefon nego i za tablet.
Auto punjač s obostranim microUSB i iPhone utikačem
Kućni punjač i auto punjač u jednom kućištu također dolazi iz meanIT-a, a pogodan je za putovanja i korištenje kod kuće, u uredu, na vikendici… U praktičnom izdanju imat ćete 2-u-1 rješenje, bez obzira kuda krenuli.
meanIT kućni i auto punjač 2u1
Ne zaboravite smjestiti telefon u vozilo na sigurno mjesto. Exclusive automobilski držač za smartphone, mobilne telefone i navigacije meanIT ima rastezljiva kliješta i mogućnost postavljanja i na izrazito neravne površine. U pakiranju ćete dobiti 3M naljepnicu tako da nosač možete postaviti na bilo koju površinu u vozilu, čime ćete izbjeći postavljanje na vjetrobransko staklo, što vam može smetati u vožnji jer nosač zaklanja pogled na prometnicu.
Kraj je još jedne školske godine. Prava je prilika da istražimo različita slova, a možda će vas iznenaditi kako se piše i čita Ljubljana te 32 slova u crnogorskom jeziku
Hrvatska abeceda jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnom pismu, a sama abeceda razlikuje se od jezika do jezika. Naziv je dobila prema prva četiri slova (a, be, ce, de). Od 30 slova u hrvatskom jeziku, 27 slova se piše pomoću jednog znaka (jednoslovi), a tri slova su dvoslovi (dž, lj, nj). U prošlosti je predlagana zamjena dvoslova dj, dž, lj i nj za jednoslove đ, ģ, ļ i ń, ali je prihvaćena samo za slovo đ.
Za hrvatsku abecedu koriste se još i izrazi hrvatska latinica i gajica, po reformatoru Ljudevitu Gaju koji je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C, S, Z i Č, Š, Ž. Iz češkog je Gaj preuzeo slova Ň te iz slovačkog Ľ, a kasnije su ta slova zamijenjena s Nj i Lj.
Susjedna Slovenija koristi latinično pismo s 25 slova, što je za pet slova manje nego što se koristi u latiničnom pismu u Hrvatskoj. Slovenci ne koriste sljedeća hrvatska slova: ć, dž, đ, lj, nj. Glavni grad Slovenije je Ljubljana. S obzirom da Slovenci nemaju slovo LJ, Ljubljana se ne sastoji od sedam slova (LJ-U-B-LJ-A-N-A) nego od devet (L-J-U-B-L-J-A-N-A).
Registarska oznaka na vozilima za Ljubljanu je LJ, a ako se sjećate registracija na vozilima u bivšoj Jugoslaviji, kada se za gradove koristio sustav s dva i tri slova, kad ne bi bilo tako onda bi Ljubljana bila izuzetak, jedini grad u čijoj se registraciji nalazi jedno slovo.
Hrvatska abeceda ima 30 slova, a isto toliko slova ima i ćirilica, pismo koje se koristi u istočnoj Europi te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ovo su slavenski jezici koji koriste ćirilicu: ruski, ukrajinski, bjeloruski, Bugarski, makedonski, srpski i crnogorski. Do 1860. godine ćirilica se koristila i u Rumunjskoj, a do 1990. u Moldaviji.
Azbuka je drugi naziv za ćirilicu, u azbuci se koristi isti izgovor kao i za latinična slova, ali su slova azbuke poredana prema drugačijem rasporedu: A (A), Б (B), В (V), Г (G), Д (D), Ђ (Đ), E (E), Ж (Ž), З (Z), И (I), Ј (J), K (K), Л (L), Љ (LJ), M (M), Н (N), Њ (NJ), O (O), П (P), Р (R), С (S), Т (T), Ћ (Ć), У (U), Ф (F), Х (H), Ц (C), Ч (Č), Џ (Dž), Ш (Š).
Crna Gora pak koristi 32 glasa i slova (iako se paralelno koristi i pravilo o 30 glasova i slova), a radi se o dva dodatna slova:
– Ś (meko Š), poseban glas nastao iz spojenog S i J (śutra – sjutra, śekirati – sjekirati, śeme – sjeme)
– Ź (meko Ž), poseban glas iz spojenog Z i J (źenica – zjenica, iźutra – izjutra, iźede – izjede)
Nađete li se u Rusiji, susrest ćete se s dodatnim slovima, za koja u zagradi možete naučiti kako se čitaju: Ё, ё (jo), Й, й (slično kao „j“), Щ, щ (šć), Ъ, ъ (tvrdi znak), Ы, ы (tvrdo „i“), Ь, ь (meki znak), Э, э (e), Ю, ю (ju), Я, я (ja).
meanIT mobitel F26 u elegantnom izdanju nudi velik kapacitet baterije od 1800 mAh
Mobitele u ponudi Intelkoma slobodno čitajte onako kako se i pišu – Senior, Veteran ili pak mobitel F26, što je najnoviji model hrvatskog branda meanIT.
meanIT F26 dostupan je u dvije boje – u crnoj i bijeloj, a telefone karakterizira veliki kapacitet baterije od čak 1800 mAh te izuzetno jaka LED lampa s kojom ćete noću osvijetliti veliku površinu. Uz ove dvije funkcionalnosti, elegantan dizajn nije jedino što još nudi F26. U kućište se mogu smjestiti dvije SIM kartice i microSD memorijska kartica, ugrađen je FM radio, Bluetooth za povezivanje s drugim uređajima, kamera ima bljeskalicu, a ekran je dijagonale od 2,4 inča.
meanIT mobitel F26 u crnoj i crvenoj boji ima zanimljiv finiš stražnjeg dijela kućišta
Živjeli! U zdravlje! Ž! Ćin-ćin! To su neki od uzvika koje izgovaramo dok držimo čašu u ruci, želeći drugoj strani sve najbolje. Zašto se kucamo s čašama?
Razlog za zdravicu ponekad nije niti bitan, ali ako se radi o rođendanu, kojeg svake godine u svijetu obilježava gotovo 60 milijuna ljudi, onda će slavljenik sigurno u ruci imati čašu vina, rakijicu, tekilu, pivo ili možda samo sok, a zatim će se s tom čašom kucnuti s onima koji mu žele sve najbolje u životu. Pružit će se i ruka, kako bi se srdačnije obavilo čestitanje. Razlog za slavlje i kucanje čašama su vjenčanja, uspjeh u poslu ili pak najobičnija zabava na kojoj ćemo drugoj strani zaželjeti sve najbolje.
Zašto se kucamo s čašama? Prema predaji i zapisima iz prošlosti, prilikom rukovanja pokazujemo dobru namjeru prema drugoj strani te uvjeravamo drugu stranu da u ruci nemamo nikakvo opasno oružje. Protresanjem sugovornikove ruke dodatno ćemo se uvjeriti da niti u rukavu nema kakvog bodeža. Rukovanjem se pokazuje da smo jednaki, što je izraz izjednačavanja.
I kucanje čašama vuče korijene iz sličnih vremena, koja su očigledno bila vrlo opasna. Ustvari, radi se o testu. Danas se kucamo s čašama ili bocama, a nekad je za to služio pehar. S peharima se kucalo kako bi se izazvala reakcije tekućine u samom peharu. Ako je jedna strana onoj drugoj željela smrt, kucanjem bi se pokrenuo svojevrsni test kako bi se izazvala reakcija tekućine u peharu – da je u vinu bio otrov tada bi se vino zamutilo i zapjenilo. To bi bio način da se otkrije zla namjera.
Postoji još jedna legenda o kucanju čašama: u srednjem vijeku ljudi su vjerovali da na taj način tjeraju demone. Naime, to je bilo oponašanje crkvenih zvona kojima se tjera mračne sile. I kod modernih tehnologija dolazi do svojevrsnog kucanja, ali na drugačiji i intuitivniji način.
Slušalice su danas izuzetno minijaturne, sve se češće koriste bežični modeli, a kako im je površina vrlo malena onda na njima nema većeg broja klasičnih prekidača. Stoga se sve obavlja pritiskom ili kucanjem prstom po samim slušalicama, kako bismo se mogli prebaciti na sljedeću pjesmu, pauzirati određenu glazbu, javiti se na dolazni telefonski poziv, završiti poziv.
True Wireless Stereo ili kraće TWS slušalice ne morate tresti poput vina u peharu, iako su skrivene u postolju za punjenje i nošenje. One su tamo s razlogom, a to je nadopunjavanje baterija samih slušalica. Naime, unutar postolja je smještena baterija (power bank) koja služi kao baza za punjenje slušalica. Baterija kapaciteta 400 mAh omogućuje da se slušalice napune pet puta (pojedina slušalica ima bateriju kapaciteta 50 mAh).
meanIT TWS 21 su bežične slušalice dometa do 10 metara
Bežične stereo slušalice meanIT TWS B20 u crnoj boji te meanIT TWS B21 u bijeloj boji kućišta omogućuju do 6 sati razgovora odnosno do 20 sati s prijenosnim postoljem. Slušalice koriste TWS Bluetooth 5.0 vezu tako da je potrošnja energije vrlo mala, uz kvalitetan stereo zvuk te podržane profile HSP / HFP / A2DP / AVRCP.
Na dolazni poziv odgovara se jednim pritiskom na tipku na slušalici dok se dugim pritiskom odbija dolazni poziv. Pritisne li se tipka dvostrukim klikom, pozvat ćete posljednji pozivani broj. Kao da ste se kucnuli sa slušalicom, zar ne? Živjeli!
Jedna od hrvatskim građanima vjerojatno najdražih životinja s nama je poprilično dugo, a ovih dana kuna obilježava i svoju obljetnicu
Hrvatska kuna označava životinju koju vrlo često možemo susresti u prirodi, ali i novčanicu s kojom, kao i nekada s pravim krznom od kune, možemo kupiti praktički bilo što.
Zašto je kuna svima draga? Kunina dlaka je ugodna pod prstima, lijepo izgleda i to je jedan od razloga zašto se nekada kunino krzno koristilo kao sredstvo naturalnog plaćanja. To “nekada” po prvi je put zabilježeno 1018. godine, kao danak koji je uzimao Venecijanski dužd Ottone Orseolo. Nastavilo se u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji, kad se krznom plaćao tadašnji porez odnosno kunovina.
Kuna se od u 13. i 14. stoljeću nalazila na hrvatskom kovanom novcu koji je imao naziv banovac (poveznica s Banovinom Hrvatskom). Dugi niz godina kuna se više nije koristila niti kao kožica niti kao kovani novac, sve do perioda od 1941. do 1945. godine, na području tadašnje Nezavisne Države Hrvatske.
30. svibnja 1994. godine, na Dan državnosti, kuna zamjenjuje hrvatski dinar te tako postaje novčana jedinica Republike Hrvatske. 1000 hrvatskih dinara mijenjano je za jednu kunu, a jedna kuna ima 100 lipa. Kuna u međunarodnom prometu koristi kraticu HRK dok se u platnom prometu u Hrvatskoj koristi kratica kn.
Novčanice kune koriste denominacije od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Iako su novčanice od 5 kn i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, spomenute novčanice s portretima Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog na licu te tvrđave Staroga grada u Varaždinu i tlocrta Staroga grada na naličju ne puštaju se u opticaj.
Na novčanicama se nalaze portreti Jurja Dobrile (10 kn), Josipa Jelačića (20 kn), Ivana Gundulića (50 kn), Ivana Mažuranića (100 kn), Stjepana Radića (200 kn), Marka Marulića (500 kn) i Ante Starčevića (1000 kn). Kovanice se izdaju u sljedećim denominacijama: 1, 2, 5 i 25 kuna te 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa. Inače, ako na dvije kovanice iste denominacije primijetite i hrvatske i latinske nazive, razlog je sljedeći: kovanice izdane neparnih godina imaju hrvatske nazive biljaka i životinja, a parnih latinske (znanstvene).
Trebate li novi mobitel ili pametni telefon, ne trebate ići u lov na kune i njihovo lijepo krzno. Kupnju možete obaviti u web shopu ili pak odlaskom u trgovinu, a tamo će vas dočekati X1, X2, X6. To su samo neki od modela pametnih telefona meanIT kod kojih ćete pod prstima osjetiti ugodno, lijepo kućište.
meanIT Smartphone X1 je dual SIM Android Go pametni telefon kod kojeg je naglasak na čistom Android iskustvu, uz dodatno optimiziran operativni sustav. Ekran od 5 inča dijagonale, uz 2.5D dizajn te prednja i stražnja kamera pružaju ugodno iskustvo korištenja. U pakiranju ćete dobiti gratis zaštitnu maskicu.
meanIT Smartphone X1 i meanIT Smartphone X2 najnoviji su modeli na hrvatskom tržištu
I model meanIT Smartphone X2 koristi dodatno optimiziranu verziju Androida, također ima bateriju od 2000 mAh, prednju od 5 i stražnju kameru od 8 megapiksela, uz također dual standby način rada koji podrazumijeva istovremeni rad obje SIM kartice.
meanIT Smartphone X6
4G model s ekranom dijagonale od 5,99 inča, meanIT Smartphone X6, dostupan je u dvije boje kvalitetnog aluminijskog kućišta (zlatnoj i crnoj) na kojem se ističe senzor otiska prsta smješten ispod dvostruke Sony stražnje kamere od 13 + 2 megapiksela. Uz pomoć prednje kamere od 8 megapiksela, smještene u donjem dijelu kućišta, koristi se otključavanje ekrana prepoznavanjem lica. Baterija od 3200 mAh koristi brzo punjenje putem USB Type-C priključka. U pakiranju ćete dobiti gratis silikonsku zaštitu, kaljeno staklo i visokokvalitetne slušalice.
Zadnji komentari