
Zašto se obilježavaju dvije različite Nove godine
Julijanski kalendar prethodio je današnjem Gregorijanskom, a za zbrku s računanjem vremena zaslužne su prijestupne godine. U priču su se u međuvremenu umiješali i pametni satovi koji ne rade nikakvu zbrku nego su vrlo korisni uređaji.
Računanje vremena po godinama počelo je osnivanjem Rima, 753. godine prije Krista (pr. Kr.) da bi 45. godine pr. Kr. slavni rimski vladar Gaj Julije Cezar uveo kalendar nazvan po sebi – Julijanski. Korišten je do 1582. godine, s pravilom da svi neparni mjeseci imaju po 31 dan, a parni po 30 dana, osim veljače koja je u običnoj godini imala 29 dana te 30 dana u prijestupnoj godini. Mjeseci su u to vrijeme imali nazive: Januarius, Februarius, Martius, Aprilis, Maius, Junius, Quintilis, Sextilis, September, October, November i December. U čast Julija Cezara naziv mjeseca Quintilis je preimenovan u Julius dok je nešto kasnije naziv mjeseca Sextilis preimenovan u August (u čast cara Augusta).
Međutim, Julijanski kalendar nije savršen te ima grešku u računanju jer se svakih 128 godina ta greška povećavala za jedan dan. Do 16. stoljeća greška je donijela čak 10 dana razlike te je 24. veljače 1582. godine papa Grgur XIII, prema savjetima astronoma i fizičara, napravio reformu računanja vremena. Iz kalendara je izostavljeno 10 dana pa je prvi sljedeći dan poslije 4. listopada 1582. godine imao oznaku 15. listopada 1582. godine. Donesena su i nova pravila o prijestupnim godinama:
– svaka godina djeljiva s 4 je prijestupna, uz iznimku onih godina koje su djeljive sa 100 (ali, godine djeljive s 400 su također prijestupne pa je zbog toga ne tako davna 2000. godina bila prijestupna)
– prijestupna godina ima 366 dana, za jedan dan više od obične s 365 dana, a dodatni dan se dodaje na kraju mjeseca veljače.
Iste godine papa Grgur XIII donio je novi izračun Uskrsa, a kako se Julijanski i Gregorijanski kalendari razlikuju zapadne i istočne Crkve imaju različite datume obilježavanja Uskrsa. Naime, Gregorijanski kalendar do dana današnjeg nisu prihvatile mnoge pravoslavne Crkve – Srpska, Ruska, Crnogorska, Makedonska, Antiohijska, Gruzijska te pojedini samostani.
Predstavljamo najnovije pametne satove
Kako bismo znali koliko je točno sati, koji je točan datum i godina koristimo se satovima. Uz klasične satove sa satnim mehanizmom danas sve popularniji postaju pametni satovi. Oni ne mjere samo točno vrijeme (po Gregorijanskom kalendaru) nego nam omogućuju i mnoge druge funkcije.
Na primjer, MeanIT Smartwatch M5, najnoviji model na tržištu s okruglim ekranom i dizajnom koji izgleda poput klasičnih satova, omogućuje telefoniranje, prati koliku smo udaljenost prešli, koliko smo kalorija potrošili, zna i koliko smo koraka danas napravili. Prati i naše spavanje pa ujutro kad se probudimo možemo provjeriti jesmo li spavali mirno ili nemirno. Ima i funkciju alarma pa ga možemo koristiti za jutarnje buđenje ili podsjetnik na dnevne obaveze. Podržana je i reprodukcija glazbe pa dok trčimo preko pametnog sata na ruci možemo slušati glazbu, a pametni telefon možemo ostaviti kod kuće.
To je samo dio funkcija koje omogućuje pametni sat MeanIT M5 s utorom za nano SIM karticu i microSD karticu za proširenje memorije. LCD kapacitivni ekran dijagonale 1,54” osjetljiv na dodir prikazuje različite stilove prikaza točnog vremena, a povezan s pametnim telefonom i mobilnom aplikacijom možemo imati i mnoge druge dodatne funkcije kojima pratimo svoje zdravlje, spavanje i aktivnosti.
Uz MeanIT M5, na hrvatskom tržištu su u ponudi još tri modela zanimljivih i funkcijama naprednih pametnih satova – M2, M3 i M4. Sve pametne satove odlikuju moderan dizajn, kvalitetna izrada te povoljna cijena.
MeanIT Smart Watch M2 nakon uparivanja s pametnim telefonom preko Bluetootha možemo koristiti za telefoniranje – na satu je moguće otipkati telefonski broj te se automatski uključuje speakerphone. Imamo li dolazni poziv na telefonu, poziv možemo primiti i putem M2 sata na kojem će se ispisati ime osobe koja zove. Putem sata možemo upravljati i kamerom na pametnom telefonu, primati sve obavijesti s telefona, pregledati i obrisati email poruke, pratiti korake koje smo napravili, provjeriti putem barometra tlak zraka, ima visinomjer itd.
Pravokutnog je oblika i pametni sat MeanIT Smartwatch M3 s modernim sučeljem i sa sličnim funkcijama poput modela M2, a tijekom testiranja smo koristili funkciju koja nas nakon dužeg sjedenja upozorava da bismo trebali ustati i prošetati. Mi se sad idemo prošetati, a prije ćemo spomenuti još i model MeanIT Smartwatch M4 sa SIM utorom koji se također odlikuje svim danas dostupnim naprednim funkcijama pametnih satova te uobičajeno povoljnom cijenom.
Zadnji komentari